Stoljetni kalendar

Vavilonski i Kineski kalendar

Vavilonski kalendar

Vavilonci su dali prve astronome u svijetu. Oni su, prema kazivanju Aristotela, još 2200. godina prije n. e. vršili naučna promatranja neba i pojava na njemu. Vavilonci su u osnovi prihvatili kaldejska promatranja i rezultate, i dalje ih razvili i unaprijedili. Kaldejci su znali za godinu od 365 dana, 6 sati i 11 minuta, ali su u svakodnevnom životu koristili oba kalendara utemeljena na lunarnom mjesecu i na lunamoj godini. Dan i noć su podijelili na 12 sati i uveli sunčani sat za dan i vodeni sat za noć. Kao pogodnu podjelu vremena koristili su četvrtinu mjeseca ili, kako se obično mislilo u staro doba, polovinu od polovine.

Kineski kalendar

U starim kineskim zajednicama postojali su kalendari utemeljeni na promatranjima astrologa, ali se ne raspolaže podacima o njihovoj naravi. Zna se da je između 2357. i 2258. godine prije n. e. pokušaj utemeljenja kalendara za cijelu zemlju, a vjeruje se da je takav pokušaj izvršen još i oko 2700. godien prije n. e. Godine 1122. prije n. e. utemeljen je kalendar prema kojem je dan počinjao u ponoć i imao 12 sati. Sati su imali 120 europskih minuta. Kalendarski mjesec je počinjao mladim Mjesecom, kao što je bilo uobičajeno u staro doba. Lunarni mjeseci nadoknađivani su posebnim danima, i tako usklađi¬vani sa Sunčevom godinom. Kinezi su, prije Grka, znali za devetnaestogodišnji Mjesečev ciklus, nakon kojeg Mjesečeve faze padaju u iste dane, koji je poslije nazvan metonski ciklus, prema Metonu, atenskom astronomu iz V. stoljeća prije naše ere.

 

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

To Top