Stoljetni kalendar

Vavilonski i Kineski kalendar

Vavilonski kalendar

Vavilonci su dali prve astronome u svijetu. Oni su, prema kazivanju Aristotela, još 2200. godina prije n. e. vršili naučna promatranja neba i pojava na njemu. Vavilonci su u osnovi prihvatili kaldejska promatranja i rezultate, i dalje ih razvili i unaprijedili. Kaldejci su znali za godinu od 365 dana, 6 sati i 11 minuta, ali su u svakodnevnom životu koristili oba kalendara utemeljena na lunarnom mjesecu i na lunamoj godini. Dan i noć su podijelili na 12 sati i uveli sunčani sat za dan i vodeni sat za noć. Kao pogodnu podjelu vremena koristili su četvrtinu mjeseca ili, kako se obično mislilo u staro doba, polovinu od polovine.

Kineski kalendar

U starim kineskim zajednicama postojali su kalendari utemeljeni na promatranjima astrologa, ali se ne raspolaže podacima o njihovoj naravi. Zna se da je između 2357. i 2258. godine prije n. e. pokušaj utemeljenja kalendara za cijelu zemlju, a vjeruje se da je takav pokušaj izvršen još i oko 2700. godien prije n. e. Godine 1122. prije n. e. utemeljen je kalendar prema kojem je dan počinjao u ponoć i imao 12 sati. Sati su imali 120 europskih minuta. Kalendarski mjesec je počinjao mladim Mjesecom, kao što je bilo uobičajeno u staro doba. Lunarni mjeseci nadoknađivani su posebnim danima, i tako usklađi¬vani sa Sunčevom godinom. Kinezi su, prije Grka, znali za devetnaestogodišnji Mjesečev ciklus, nakon kojeg Mjesečeve faze padaju u iste dane, koji je poslije nazvan metonski ciklus, prema Metonu, atenskom astronomu iz V. stoljeća prije naše ere.

 

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Quis autem vel eum iure reprehenderit qui in ea voluptate velit esse quam nihil molestiae consequatur, vel illum qui dolorem?

Temporibus autem quibusdam et aut officiis debitis aut rerum necessitatibus saepe eveniet.

Copyright © 2019-2017 Moj horoskop

To Top