Stoljetni kalendar

Šta je kalendar?

Ako bismo od prosječnog čovjeka zahtijevali da navede najvažnije stvari u svakodnevnom životu, on u njih ne bi, najvjerovatnije, uvrstio kalendar. Kalendar je svakom preko potreban danas, kao što je bio u svim razdobljima razvoja od početka ljudske civilizacije i kao što će biti u budućnosti. U staro doba kalendar je omogućavao ljudima da utvrđuju vrijeme sjetve, uzgoja, rasta i žetve najvažnijih usjeva za prehranu, a također i raznih drugih aktivnosti. U današnjoj, razvijenoj civilizaciji kalendar ima još veći značaj, jer se složena industrijska organizacija proizvodnje sa sistemom sporazuma, ugovora i drugih propisa koji regulišu prava i obaveze, ne može ni zamisliti bez kalendara. Isto se može reći za politički život, i uopšte za sve oblike ljudske aktivnosti.

Kalendar je sistem svrstavanja dana u razna vremenska razdoblja – sezone, godine, mjesece i nedelje, koje se vrši radi lakšeg i boljeg organiziranja radnih i drugih, pojedinačnih ili zajedničkih, aktivnosti. Kalendar je uveden mnogo prije nego sat, jer je za život ljudi svrstavanje vremena u razne jedinice bilo mnogo važnije od brojenja sati, minuta i sekundi. Satovi, kao precizni mjerači vremena, uvedeni su u upotrebu tek u XIII. vijeku, dok se nastojanja da se sačini zadovoljavajući kalendar čine od samog početka ljudske civilizacije. Radi toga su ponajprije i vršena promatranja neba i nebeskih tijela i pamćeni ili zapisivani njihov položaj, kretanje i razne druge pojave – Mjesečeve mijene, pomrčine itd. Promatranja nebeskih tijela i zapisivanja promjena obavljana su u raznim krajevima svijeta u razno doba, što je dovelo do stvaranja različitih kalendarskih sistema.

Sastavljanje dobrog kalendara nije jednostavan posao. Od samog početka rada na njegovoj izradi vršene su mnoge probe i ispitivanja, i uvijek se nailazilo na poteškoće oko uspostave tačnog odnosa između raznih prirodnih pokazatelja vremena koji dolaze od Sunca, Mjeseca i zvijezda. A kada je već načinjen, utvrdilo se da je njegovo usavršavanje radi dovođenja u sklad s prirodnim pojavama vrlo složen i naporan posao, koji, evo, već vijekovima traje i, po svemu sudeći, trajaće još dugo.

Sama riječ kalendar potječe iz rimskog doba. U starom Rimu je najstariji sveštenik, pri svakoj pojavi mladog Mjeseca, svečano proglašavao početak kalendarskog mjeseca. Latinska riječ za proglašenje je calare, a prema njoj je prvi dan svakog mjeseca nazivan calendae. Od ove riječi nastala je riječ kalendar; ona označava tablicu koja sadrži podjelu vremena na godine, mjesece, nedelje i dane.

Kalendar

Većina starih kalendara bila je sastavljena na temelju Mjesečevih mijena. Budući da 12 Mjesečevih mijena nisu jednake s prirodnom Sunčevom godinom, povremeno je dodavan još jedan mjesec, koji se nazivao umetnuti ili prijestupni mjesec.

 

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

To Top