Stoljetni kalendar

Podjela kalendara na sezone, mjesece i sedmice

Zemlja u svom kruženju oko Sunca završi svoj puni krug za vrijeme od četiri sezone, odnosno za jednu godinu. Sunčev položaj na nebu može se odrediti svakog dana. Ako se to čini zapaziće se da Sunce u kretanju kroz svemirski

Sunce

Sunce

prostor prividno obiđe ekliptiku za jednu, takozvanu, tropsku godinu, koja traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi. Za život i rad ljudi u prvobitnim zajednicama najvažnije je bilo razdoblje sezona, jer su gotovo sve njihove aktivnosti bile određene njihovim ciklusima. To se odnosi kako na sjeverni dio polukugle, gdje četiri sezone određuju vrijeme sjetve, rasta i žetve najvažnijih kultura za prehranu tako isto i na južni dio polukugle, na kojoj suha i kišna sezona utječu na sjetvu i žetvu poljoprivrednih kultura.

Prijašnjim poljoprivrednicima nije trebalo mnogo vremena kako bi uočili da svaka sezona traje po tri mlada Mjeseca, i da u godini ima 12 mjeseci. U daljnjem razvitku svaki mjesec je dobio svoje ime a takođe i svaki dan u sedmici. Imena mjeseci koja se sada upotrebljavaju u velikom broju zemalja potiču od latinskih imena. Januar je nazvan po Janusu, rimskom bogu s dva lica, od kojih je jedno bilo okrenuto naprijed a drugo natrag. Ovo je izgledalo kao pogodno ime za mjesec pred kojim se završava stara i kojim počinje nova godina. Februar je nazvan po »blagdanu čišćenja«, koji su stari Rimljani svetkovali u vrijeme kada ovaj mjesec pada, a sama riječ »čišćenje« na latinskom je februo. Mart je nazvan prema Marsu, rimskom bogu rata. April je vjerojatno nazvan prema latinskoj riječi za otvaranje, jer u tom mjesecu počinje cvjetanje (otvaranje pupoljaka). Maj je nazvan prema božici Maja, zaštitnici rasta i razvitka. Juni prema božici Junoni, zaštitnici braka i obitelji. Juli je dobio ime prema Juliju Cezaru, koji je izvršio reformu starog rimskog kalendara. Avgust prema nasljedniku Julija Cezara, Augustu Cezaru. Septembar, Oktobar, Novembar i Decembar su imenovani prema rimskim brojevima sedmi, osmi, deveti i deseti mjesec. U reformama kalendara koje su slijedile ovi mjeseci su postali deveti, deseti, jedanaesti i dvanaesti, ali su im ostala stara imena koja se i danas upotrebljavaju.

Sedmica. Vavilonci su, iz praktičnih razloga, mjesec podijelili na četiri sedmice po sedam dana. Podjela je utemeljena na Mjesečevim mijenama i održala se sve do danas.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

To Top