Stoljetni kalendar

Muslimanski kalendar

Prije pojave islama, u srednjem dijelu zapadne Arabije upotrebljavao se kalendar utemeljen na Mjesečevim mjenama. Godina je imala 12 lunarnih mjeseci, kojoj je poslije dodavan još jedan mjesec i time pretvarana u lunisolarnu. Nakon Muhameda izvršena je reforma i kalendar je utemeljen na lunarnoj godini od 354 dana, 8 sati i 48 minuta, tako da je za svega 6 sekundi bila kraća od astronomske godine. Budući da su u građanskom kalendaru izostavljeni dijelovi dana i godina imala 354 dana, ona je svakih 30 godina zaostajala za 11 dana. Da bi se ta razlika nadoknadila, u kalendar je uvedeno da se u ciklusu od 30 godina jedanaest produži na 355 dana. Dodatni dan se uvijek umeće na kraju godine. Mjeseci imaju po 30 i 29 dana naizmjenično. Za početak muslimanske ere uzet je dan Muhamedovog bijega iz Meke u Medinu (hidžret), koji po gregorijanskom kalendaru pada u petak, 16. jula 622. godine.

Muslimanski kalendar iz 1787. Godina je podijeljena na 12 mjeseci od 30 do 29 dana, naizmjenično.

Muslimanski kalendar iz 1787.
Godina je podijeljena na 12 mjeseci od 30 do 29 dana, naizmjenično.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

To Top